featured-image

Apia - SAMOA MOLIA SE TAMAITAI FILIPAINA NA MALAGA ATU MAI AMERIKA SAMOA I SAMOA, I LE UMIA O VAEGA O FUALAAU FAASAINA Sa lokaina i Samoa ia se tamaitai Filipino na malaga atu mai i Amerika Samoa, mo Fiti ma molia o ia i le tulafono, ina ua maua ni vaega o fuala’au fa’asaina ma ni pulu fana, sa malaga atu ma ia, i le malae vaalele i Faleolo. Sa tula’i i luma o le afioga i le Faamasino Sili ia Fepuleai Ameperosa Roma, ia le tamaitai o Arianne Fae Timblique, e tali i ona moliaga, fa’atasi ma lana loia o Sine Koria. E tusa ai ma se ripoti a le Samoa Observer, i se ripoti mai i le Komesina o Leoleo, le susuga ia Auapaau Logoitino Filipo, na taunu’u atu Timblique i le malae vaalele i Faleolo i le 2 i le aoauli, i le aso 4 o Iulai.

Ma e tusa ai ma ripoti a leoleo, sa sao mai i fafo ia lenei tamaitai, ae o lona toe fo’i atu i le taeao o le aso Toonai mo lana ‘check in’ ae maua ai ni pepa se fa, o vaega o fuala’au fa’asaina, po o le Aisa, ina ua fa’agasolo atu ana ato i le masini e siaki ai. O lo’o su’esu’eina e leoleo pe sa malaga atu lenei tamaitai ma nei fualaau faasaina mai i Amerika Samoa, pe sa ia pikiina i Samoa. Na fa’aalia e Fepuleai, o lenei mataupu i fualaau faasaina, o se mataupu o lo’o fai ma avega mamafa mo i latou, ona ua iai fanau aoga ua o latou aveina atu fualaau faasaina i aoga, ae o lea ua faimalaga mai tagata mai atunu’u i fafo ma aumai i totonu o le atunu’u.



I seisi mataupu na tula’i mai ia Iuni o lenei tausaga, sa molia ai se alii e 44 tausaga mai i Vailele, ina ua maua ai ni mariuana i le malaevaalele i Faleolo. Ina ua su’esu’eina lenei alii sa maua ai ia te ia, se vaegatupe e $8000USD, lea sa ia ta’ua, na maua mai i le faatauina o ana Koko Samoa i Amerika Samoa. O lenei mataupu i fualaau faasaina, o se tasi o mataupu autu ua iloiloina i totonu o le Palemene.

Sa ta’ua e le sui Palemia ma o ia foi o le Minisita o Tiute, le susuga ia Tuala Iosefo Ponifasio, i sona talitonuga, o le vaega o fualaau faasaina o le Aisa, o lo’o gaosia lava i totonu o le atunu’u, ae e leai se fa’amaoniga maumaututu o lea tulaga. O le aso Gafua (i Samoa) sa toe iloiloina ai le mataupu a Timblique, i luma o le faamasinoga faatasi ai ma le taua’aoina atu o tusi folau a lenei tamaitai i leoleo. Na tatalaina i tua ia Timblique e faatalitali ai lona faamasinoga.

FA’AETEETE I LE FA’AAOGAINA O AU TUPE Ua ripotia mai nei le iai o se ‘pyramid scheme’ i Samoa ua tele ina lavevea ai le to’atele o tagata o le atunu’u. Ma e pei lava o isi taumafaiga taufa’asese, o lenei ‘scheme’ e tatau ona lesitala ai tagata i luga o upega tafa’ilagi ona taumafai lea e fa’atosina mai nisi tagata, e latou te faapena foi ona lesitala. O le tele lava o tagata e lesitala, o le tele fo’i lena o le tupe e maua.

Ae o le fa’aletonu o lenei tulaga, a o’o i le taimi e tatau ona e maua ai lau tupe, e na ona e va’ai ai i luga o lau ‘profile’ ae e le o tu’uina i totonu o lau tusi tupe. Ma o le to’atele, e fa’aseseina e faapea, o le a tu’uina i totonu o a latou tusitupe i se taimi mulimuli ane. E tusa ai ma lenei ripoti mai i le Samoa Observer, ua lapata’ia mai ai e le Komesina o Leoleo, le susuga ia Auapaau Logoitino Filipo ia le mamalu o le atunu’u, ina ia alo’ese mai i le tosina atu i nei faiga taufa’asese.

Ua fa’amaonia mai foi e Auapaau le faia o se su’esu’ega a leoleo i lenei mataupu, ae e leai seisi ua molia ai. O le igoa o lenei ‘scheme’ o le ‘Answer Club’ ma e amata i le totogiina o se lesitala e $150, e fa’aaoga ai le ‘credit card’ a le tagata. Ma ua molimauina a le Observer, le toatele o tagata o le atunu’u ua o latou auai ai i lenei polokalama ma ua o latou le matamuli i le fa’asalalauina le mauaina o se tupe e $20WST.

Ae peitai, ua lapatai mai le Komesina a Leoleo, o nei ‘schemes’ faapenei, o se solitulafono lea ma e ono leiloa atu ai tupe a aiga ma uo. TALOSAGA LE MALO IA FA’ASALA MO LE 15 TAUSAGA Ua i luma nei ole Faamasinoga Maualuga ia se talosaga mai i le malo, mo le fa’asalaina o se alii ua fa’amaonia lona moliaga o le fasioti tagata le fuafuaina, i le 15 tausaga i le falepuipui, ina ua ia so’aina sana uo i lana ta’avale, i se fa’alavelave na tupu i le ono tausaga ua tuanai. O le vaiaso ua mavae, na tula’i ai i luma o le Faamasinoga Maualuga ma le afioga i le alii faamasino sili ia Fepuleai Ameperosa Roma, ia Taala Tiasi mo le lauina o lona faasalaga.

Sa auai ai faatasi le loia a Tiasi, le susuga ia Unasa Iuni Sapolu, ae o le susuga ia Fuifui Ioane, sa tula’i mo le malo. Na fa’aalia e le afioga i le faamasino sili, ona o le to’ai taunu’u atu o tusitusiga a itu e lua, e tusa ai ma fa’asalaga ua manatu e alagatatau mo le ua molia, o lea ua toe tolopoina mai ai lenei mataupu i lenei vaiaso. I aso e tolu o le faamasinoga a Tiasi, sa ia taofimau i lona mama mai i le solia o se tulafono.

Sa ia te’ena moliaga sa faasaga ia te ia, o le fasioti tagata le fuafuaina ma le fasioti tagata. O lenei fa’alavelave na tupu ia Aperila 2018 ma na amata i se inuga a le ua molia ma sana uo i le aso atoa ma i le 4 i le aoauli, na la o atu ai i Vaitele i le fale o seisi a la uo ma toe fa’aauau ai le latou inuga pia, se’ia o’o lava i le vaeluaga o po ma ao. Na faafofoga le faamasinoga, i le tau i le ua, o le ua molia, ma amata ona palauvale ma leotele, se’ia o’o ina tuliesea o ia mai i le fale o lana uo.

Sa ripotia foi le fa’ailoa atu e le ua molia, i le ua maliu, o le a ia fanaina o ia i le gutu ma tuli o ia, e tusa lava pe tamo’e i le latou fale. O ni nai minute mulimuli ane, ina ua mae’a ona lafoina e le ua molia nei upu, na oso ai loa i lana taavale ma aga’i atu i luga o le alatele, i le mea o iai le ua maliu, ma so’aina o ia. Sa toe fo’i le ua molia i le fale o lana uo, e aunoa ma se fesoasoani i le ua maliu, lea ua ta’atia i luga o le alatele.

O se tuaoi sa ala i lena taimi, sa ona molimauina uma lenei fa’alavelave. Ma e tusa ai ma lana molimau, sa tamo’e atu i le ua maliu, ae o le taimi lea ua vala’au ai e lona aiga ia le vaega a leoleo ma le ta’avale a le falema’i. Sa ia molimau foi, ina ua ia taunu’u atu i le ua maliu, o lo’o soifua o ia ma sa ia fa’ailoa atu, o Taala sa ona so’aina o ia, ae e le’i maliu.

Na fa’amaonia e se vaega su’esu’e a le faamasinoga ia le moliaga o le fasioti tagata le fuafuaina, e faasaga i le ua molia, ae fa’aleaogaina le moliaga o le fasioti tagata. Ua finagalo le malo ina ia faasala le ua molia i le va o le 10 ma le 15 tausaga i le falepuipui, ae o lo’o finau le itu tete’e ina ia nofo va’ava’aia o ia mo le 18 masina..

Back to Health Page